Općenito o orhidejama

Orhideje su sve biljke iz porodice Orchidaceae koje broje oko 1000 rodova i više od 25 000 vrsta, atraktivnog izgleda i cvijeta, a može ih se naći diljem cijelog svijeta na različitim područjima, posebice u mokrim tropskim, s izuzetkom prostora prekrivenih ledenjakom i pustinjskih predjela. 

Engleski botaničar John Lindley 1845. godine dao je ime orhidejama, iz modernog latinskog jezika, a pojam dolazi iz grčkog „orkhis” zbog toga što je cijela porodica dobila ime po dva gomoljasta korijena koja oblikom podsjećaju na mošnje (grčki όρχις). 

Porodica Orhidaceae je uz Asteraceae jedna od dvije najbrojnije u svijetu cvjetova. 

Orhideje su egzotičnog izgleda, različitih boja, dugotrajnosti cvjetova i specifičnih karakteristika kojima ih se mogu lako razlikovati od ostalih biljaka. Među njima su dvostrana simetrija cvijeta (zigomorfizam), viskoko modificirana latica, srasle prašnice i plodovi te izuzetno sitno sjeme. 

One su višegodišnje biljke te najčešće imaju dva gomoljasto zadebljana korijena, iz prvog se razvija nadzemna stabljika koja u konačnici odumire, a i drugog sljedeće godine razvija se nadzemna stabljika i novi gomolj. Stabljika nije razgranata, a listovi su jednostavni s paralelnim žilama, cjeloviti te jajoliko izduženi, dok su promjenjive veličine na svakoj pojedinoj biljci.

Cvjetovi mogu, između ostalog biti, biti bijeli, plavi, ljubičasti, žuti, crveni, a različite kombinacije boja mogu se dobiti i umjetnim uzgojem. Kod većine orhideja oni su nepravilni i skupljeni u grozd koji se nalazi na vrhu stabljike, ali postoje i orhideje s pojedinačnim cvjetovima. Karakterističnog je oblika i boje najširi list ocvijeća koji se nalazi u unutrašnjosti kruga i naziva se “medna usna” te je najčešće okrenuta prema dolje. 

Većina tropskih orhideja raste na kori drveta i drugim biljkama, kao epifiti, a europske vrste cijeli  životni ciklus najčešće provedu u ili na tlu, tzv. teretrističko mjesto rasta. 

S obzirom na način rasta dijele se na monopodijalne i simpodijalne. Monopodijalne rastu nepravilno u jednom smjeru, imaju izraženu matičnu os te mogu živjeti samostalno u vlažnom okruženju. Stabljika orhideja s monopodijalnim rastom može izrasti do nekoliko metara duljine, npr. kod Vande ili Vanilije. 

Orhideje simpodijalnog rasta, kao što su Cattleye, izbacuju nove izdanke, a stari dijelovi s vremenom odumiru. Kad narastu do određene veličine, cvjetaju, a zatim prestanu rasti i zamjenjuju se. Ove biljke rastu bočno, ne vertikalno te prate površinu svoje potpore te traže vlažnija okruženja kako bi dobile dovoljno vlage i hranjivih tvari.

Na uspijevanje orhideja u prirodi utječu brojni faktori, kao što su temperatura, vjetar ili kiša pa su se biljke prilagodile na uvjete u kojima se nalaze, dok uzgoj orhideja kod kuće ovisi o faktorima kao što su voda, temperatura, vrsta supstrata, prignojavanje, svjetlost te vlažnost prostorije u kojima se nalaze.